Doprinos za mirovinu raste 2028. na gotovo 20 posto — drastične posljedice za radnike

Financijske praznine u zakonskoj mirovinskoj osiguranju rastu brže nego što se očekivalo. Handelsblatt izvještava o novim izračunima mirovinskog osiguranja koji predviđaju znatno strmiji rast stopa doprinosa nego što se pretpostavljalo prije nekoliko mjeseci. Umjesto kako je planirano 2029., granica od 20 posto mogla bi biti dosegnuta već 2028.

Za radnike to znači konkretne financijske opterećenje. Süddeutsche Zeitung je izračunala kako se doprinos za mirovinu odražava na raspoloživi dohodak. Prosječni zarađivač bi tada morao dati znatno više od bruto plaće, bez da se visina mirovine proporcionalno povećava. Stručnjak za mirovine Werding je u svojim analizama pokazao da ovaj razvoj masivno opterećuje zaposlene.

Demografski uzroci i financijske praznine

Uzroci leže u demografskom razvoju: sve manje zaposlenih mora uzdržavati sve više umirovljenika. Tagesspiegel pokazuje da mirovinsko osiguranje može predviđati do 2040. godine i pritom postaju vidljive značajne financijske praznine. Takozvana mirovinска garancija Savezne vlade – jamstvo da doprinos za mirovinu neće preći 20 posto – postaje time skupom obvezom. Milijarde eura iz saveznog proračuna trebaju se tada osigurati za stabilizaciju.

Politički je to pritisak na debatu o reformama. Bez mjera poput povećanja dobi za umirovljenje, veće sudjelovanja u zapošljavanju ili dodatnog financiranja iz poreza, opterećenje za zaposlene nastavit će rasti. Die Welt am Sonntag naznačuje da politika mora djelovati kako bi stabilizirala mirovinsku blagajnu – inače prijeti spirala rastućih stopa doprinosa i padajuće kupovne moći radnika.