Ressor: Public-Health-Forschung
Velika norvešku kohortnu studiju dokazuje: završena škola roditelja utječe na životni vijek njihove djece tijekom desetljeća. Posebno kod muškaraca vidljiva je jaka povezanost između obrazovanja roditelja i rane smrti.
Istraživači su u Norveškoj tijekom tri desetljeća proučavali kako obrazovanje roditelja utječe na smrtnost njihove djece. The Guardian izvještava o analizi koja je pratila gotovo dva milijuna ljudi od 1990. do 2019. godine. Rezultat je jasan: djeca roditelja bez završene škole umiru značajno ranije od djece akademika.
Razlike su značajne. Bloomberg dokumentira da muškarci čiji su roditelji nemali formalno završenu školu imaju povećan rizik od smrtnosti od oko 50 posto. Kod žena je učinak nešto manji, ali ostaje značajan. Posebno dramatična je razlika kod smrti od vanjskih uzroka poput nesreća, samoubojstava i nasilja.
Istraživači su identificirali nekoliko mehanizama kroz koje djeluje obrazovanje roditelja. The Conversation objašnjava da obrazovaniji roditelji često bolje štite svoju djecu od rizika, omogućavaju im više mogućnosti na tržištu rada i usmjeravaju ih prema zdravijem ponašanju. Uloga se igra i socioekonomski status: obitelji s višim obrazovanjem obično imaju bolje financijske resurse i pristup zdravstvenim uslugama.
Sebno je značajno što učinak traje tijekom cijelog životnog vijeka. Čak i ako djeca sama postigne dobar školski uspjeh, povećani rizik ostaje – vlastito obrazovanje ga smanjuje, ali ga ne otklanja u potpunosti. To ukazuje da rani životni uvjeti i obiteljski čimbenici imaju dugoročne posljedice.
Studija ima implikacije za zdravstvenu politiku i jednakost mogućnosti. Pokazuje da ulaganja u obrazovanje – posebno za marginalizirane grupe – nemaju samo kratkoročne ekonomske učinke, već mogu spasiti živote tijekom generacija. Norveška se smatra zemljom s visokom razinom obrazovanja i dobrom društvenom mobilnošću; ipak, te razlike ostaju.
Izvori
