Ressort: Handelstarife und Subventionen
Nova OECD studija pokazuje masivnu neravnotežu u državnim subvencijama: kineske kompanije dobijaju u ključnim granama kao što su čelik, poluprovodnici i solarni paneli znatno više subvencija od svojih zapadnih konkurenata. To objašnjava oko 60 odsto Kininog rasta tržišnog udela.
OECD je u svojoj aktuelnoj analizi dokumentovao impresivnu razliku u državnoj industrijskoj podrški. Handelsblatt izveštava da kineska preduzeća u važnim sektorima dobijaju tri do osam puta veće subvencije od firmi u 38 OECD zemalja. Ova podrška se pruža kroz direktne dotacije, poreske olakšice i kredite sa nižim kamatama.
Najviše su pogođene grane čelika, automobilske industrije, poluprovodnika i solarnih panela – oblasti u kojima je Kina masivno proširila svoju globalnu tržišnu poziciju. Tagesspiegel objašnjava da se oko 60 odsto kiniskog rasta tržišnog udela može objasniti ovom praksom subvencionisanja. To ukazuje da je Kinin konkurentski prednost manje zasnovana na tehnološkoj inovaciji nego na državnoj redistribuciji.
Obim subvencija u celosti se pojačao: Welt Online izveštava da su industrijske subvencije u svetu dostigle najviši nivo od finansijske krize 2009. godine. Međutim, obim u Kini je neuporediv. Dok su zapadne zemlje umjereno povećale svoju podršku, Peking koristi subvencije kao strateški alat za dominaciju na tržištu.
OECD oštrо kritikuje ovaj razvoj. Tagesschau izveštava da izveštaj ocenjuje distorziju globalnog konkurentskog okruženja kao centralnu opasnost za svetsku ekonomiju. Za zapadna preduzeća postaje sve teže da se takmiče sa subvencionisanom kineskom konkurencijom – ne zato što su ta preduzeća inovativnija, već zato što država veštački snižava njihove troškove.
Podaci ukazuju na strukturni problem: dok OECD zemlje pokušavaju da učine svoje tržišta otvorenijom, Kina namerno koristi državna sredstva za osvajanje globalnih tržišnih udela. To će verovatno dodatno zaoštriti trgovinske napetosti između Zapada i Kine.
Извори
